Zbog čega treba upražnjavati jogu, da li prevashodno pomaže bolesnima ili i zdravima?

Joga je kompleksna disiplina koja može da odgovori našem višedimenzijalnom biću. Od toga gde se mi nalazimo tj u čemu nalazimo svoje utočište, ćemo i primenjivati adekvatnu tehniku. Da li će akcenat biti na asanama-fizičkim vežbama, ili tehnikama disanja – pranajami, ili ćemo se više naći u uvežbavanju pažnje i relaksacije – pratjahari i joga nidri, ili pak koncentracije – dharane ili meditacije – dhjani, zavisi od razvijenosti naše duše. Retki su kadri samo za meditaciju – dhjanu. Za njih kažemo da su izbalansirani i čisti, tj čija duša sija čistoćom i istinom, što znači da u njima preovladava  tzv satvična priroda. 

Cilj joge je sjedinjenje sa svojom pravom prirodom-svarupa. To je prpoznavanje potreba naše duše. Uglavnom su ljudi orijentisani na potrebe duha i tela, zato je u Indiji prikaz drveta sa korenjem okrenutim prema gore značajna ilustracija da nam hrana dolazi sa viših nivoa, sa nivoa duše – puruše. Drvo kojem odsečete korenje će možda još neko vreme da lista, ali je ono u suštini već mrtvo. Bez obzira koju tehniku vežbanja da primenjujemo osećaj punoće i blaženstva treba da ga prati.

Osećaj lakoće u telu i duši su takođe pokazatelji pravilnog vežbanja i zapamtite, ništa ne radite na silu i pod prinudom nametnute discipline. Sve treba da dođe iz saznanja zašto nešto radimo.  Joga je disciplina koja je prvenstveno namenjena duhovnoj samorealizaciji.Mada se na Zapadu prvenstveno osvedočila kao uspešna profilaktička i terapeutska disciplina. Timovi lekara i naučnika su empirijski verifikovali njene benefite po ljudsko psiho-fizičko zdravlje. . Samo ne treba idealizovati stvari jer i jogiji boluju od raznih akutnih i hroničnih bolesti, koje bi trebale da ih još više učvrste na putu joge.