Na vašem sajtu se, između ostalog, nalazi spisak razloga za bavljenje jogom. Da li je moguće da joga, istovremeno, deluje i na oslobađanje od stresa, i na regulisanje telesne težine, i na kardiovaskularnu kondiciju?

Tu listu je objavila  “Yoga Alliance”, najznačajnija asocijacija učitelja joge u svetu, na osnovu kliničkih ispitivanja timova lekara, koji su se bavili profilaktičkim i terapeutskim vrednostima joge. Ja sam je samo preveo. Joga je, prvenstveno, antistresna disciplina. Ako je čovek pod stresom, dolazi do spazma, visokog krvnog pritiska, stalno je u stavu “ili se bori ili beži”, pa u ekstremitete odlazi više krvi, a manje u stomak, zbog čega je varenje pogoršano, cirkulacija slabija… Zatim, svaki čovek koji je pod stresom, psihički je duboko nezadovoljan, pa pokušava da tu prazninu popuni kroz niz drugih aktivnosti, pa i hranom.

Kad počne da vežba jogu, energija koja je bila blokirana raznim tenzijama ili negativnim programima, nazovite to kako hoćete, biva oslobođena i polako ispunjava ta prazna mesta. Ljudi, koji vežbaju jogu, imaju manju potrebu da neurotično jedu (ubacuju hranu u sebe), a istraživanja, rađena sa mladima, pokazuju da su uspevali da se uz pomoć joge oslobode alkohola i droge. Uvek treba poći od pitanja – zašto ljudi nešto rade? U ovom slučaju, motiv je popunjavanje duboke praznine. Ukoliko je, pak, gojaznost nastala zbog endokrinog poremecaja, insistira se na joga tehnikama koje endokrini sistem dovode u balans. O kardiovaskularnim problemima da ne govorim. U Americi su dva meseca praćeni ljudi, koji imaju visok krvni pritisak.

Za to vreme su jogičkim tehnikama disanja, njihove prosečne respiracije od 15 u minuti svedene na 10. Na kraju je njihov krvni pritisak bio manji za 10-15 jedinica, što je veliki pomak. Kad se uzme u obzir koliko ljudi godišnje odnese samo hipertenizija i njene posledice, jasno je u kojoj meri je i samo jogično disanje velika korist.