Šta je joga?

Telo smatra grubljom kristalizacijom prethodno stvorene mentalne imaginacije i svojim tehnikama postepeno “produhovljuje” taj najgrublji nivo našeg postojanja. Sa ovim se sve više slažu i savremeni kvantni fizičari u svojim postavkama implicitnog i eksplicitnog reda, kao i holografskog modela uma i kosmosa. Proces “osvešćivanja” ne završava se na telu, već ide dalje i obuhvata sve suptilnije nivoe našeg bića, od energetskog i mentalno-osećajnog do psihičkog, postepeno ih dovodeći u skladan odnos. Telo su kočije, čula su konji, čulni objekti su putevi, um su uzde, inteligencija je kočijaš, Sopstvo je putnik. Mudar čovek zna da je njegovo pravo “Ja” – Sopstvo, samoispunjeno i samodovoljno onda kada je ujedinjeno sa telom, čulima i umom (Stara izreka iz Upanišada). To stanje jedinstva zove se joga. Reč “Joga”, nastala je od sanskritskog korena – “Judž”, što znači – “ujediniti”. Biti sjedinjen sa samim Sobom, znači postići dinamičku harmoniju u sebi, što dovodi do unutrašnjeg spokojstva. Iako je joga nastala kao praktična duhovna disciplina namenjena samorealizaciji, zbog svog holističkog pristupa poslednjih decenija se afirmisala prvenstveno na Zapadu, kao preventivna, terapeutska, antistresna metoda vežbanja.

Navešćemo deset razloga za bavljenje jogom. Ovu listu zasnovanu na kliničkim ispitivanjima timova lekara koji su se bavili profilaktičkim i terapeutskim vrednostima joge, sastavila je i objavila verovatno do sada najznačajnija asocijacija učitelja joge u svetu, “Yoga Alliance”.

Oslobađa od stresa. Joga oslobađa fizičkih posledica stresa koji se nataložio u telu: putem relaksacije i smanjenja nivoa kortizola – hormona stresa. Na to se nadovezuju pozitivni efekti koji se iskazuju smanjivanjem visokog krvnog pritiska i broja otkucaja srca, poboljšavaju se digestivne funkcije i jača imunološki sistem, smanjuju se simptomi anksioznosti, depresije, vrtoglavice, astme i nesanice.

Smanjuje bol. Ispitivanja su pokazala da joga položaji – asane, kao i meditacija ili njihova kombinacija, smanjuju bol kod obolelih od raka, multipleks skleroze, autoimunih oboljenja, artritisa, bolova u leđima, vratu i kod drugih hroničnih oboljenja.

Bolje disanje. Joga nas uči da pravilno dišemo. Lagano i duboko disanje pospešuje vitalnost i funkciju pluća i olakšava opuštanje.

Gipkost. Joga daje gipko telo, veću pokretljivost, usklađenost pokreta i smanjuje bolove u zglobovima.

Daje snagu. Joga položaji – asane, aktiviraju svaki mišić, od “glave do pete” i na taj način jačaju celo telo. Takođe, smanjuju mišićnu tenziju.

Reguliše telesnu težinu. Čak i veoma lake vežbe utiču na nivo kortizola u telu, brže se sagoreva višak kalorija i redukuje nagomilani stres što pospešuje smanjenje telesne težine. Joga podstiče zdrav način ishrane i pomaže u stvaranju zdravih navika i samopouzdanja.

Pospešuje cirkulaciju. Podstiče cirkulaciju krvi i povećava oksigenizaciju ćelija u organizmu.

Kardiovaskularna poboljšanja. Lake vežbe joge mogu poboljšati kardiovaskularnu kondiciju smanjenjem broja otkucaja srca, povećanjem izdržljivosti, kao i povećanjem nivoa kiseonika koji se jogičkim tehnikama disanja unosi u telo.

Bolje držanje tela. Joga popravlja i ispravlja nepravilno držanje tela, dok stojimo, hodamo ili sedimo, što oslobađa tenzije i neprijatnosti.

Razvija osećaj sadašnjeg trenutka. Svesniji smo sebe i onoga šta se dešava u nama, kao i svoje okoline. Na taj način joga nas osposobljava da pravilno reagujemo na stresne situacije u životu. Omogućava nam bolju koordinaciju i brzinu reakcija i pospešuje memoriju.

Dragan Lončar – Učitelj joge